Beogradski "krivi toranj": Plan sanacije temelja urađen još 2022, pojavile se i pukotine

"U ovom sadašnjem stanju, on još uvijek nije ugrožen u smislu da će doći do rušenja. Mada su se već na zidovima tornja pojavile i pukotine i prsline. Ali bi bilo neophodno da se izvrši ta sanacija", kaže Vukićević.

Zbog oštećenja, krajem prošle godine, kako su pisali mediji, gradska inspekcija je zatvorila toranj.

"U tornju se nalaze ogromne pukotine i on nije baš siguran da se ljudi penju na sami toranj i nije da borave, pogotovo mnogo ljudi. On ima tendenciju konstantnog naginjanja. Zavisi od vremenskih prilika, ako su povoljnije, onda je ta tendencija blaža, ako su nepovoljnije onda to ide u lošem smjeru", kazao je fra Ilija Alandžak ranije za RTS.

Prije projekta, Katedra za geotehniku na čelu sa profesorkom Vukićević uradila je i ispitivanje tla, odnosno ispitivanje uzroka zbog kog je došlo do krivljenja tornja.

Kako navodi, jedan od zaključaka do kojih su došli tokom ispitivanja je taj što toranj nije građen u isto vrijeme kad i crkva, nego 30 godina nakon njene izgradnje.

Crkva je izgrađena 1932. godine, a toranj 1962. godine.

Ko je nadležan za sanaciju?

Crkva Svetog Antuna Padovanskog 2010. godine proglašena je za kulturno dobro.

Troškovi sanacije zahtijevaju ulaganja od više stotina hiljada evra zbog čega su pomoć tražili od Grada, kao i od Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, pisao je RTS.

Kako navodi profesorka Vukićević, Grad Beograd bi trebalo da finansira sanaciju, s obzirom na to da sama crkva nema dovoljno sredstava za to.

"Kada smo radili taj plan sanacije, u to vreme je bila aktuelna priča da je Grad pozvao čelnike crkve da se dogovore i da je Grad bio spreman da finansira. Šta je bilo poslije toga, ja ne znam, ali očigledno da nije bilo ništa za ove tri godine", ističe Vukićević za portal N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad